Česta pitanja
Nekretnina je čestica zemljine površine zajedno sa svime što je s njom razmjerno trajno spojeno na površini ili ispod nje. To znači da ukoliko kupujete stan ujedno kupujete i (idealni) dio zgrade i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena, a ukoliko kupujete katastarsku česticu ujedno postajete vlasnikom svega što je na istoj izgrađeno neovisno o tome da li je izgrađeno prijavljeno, ucrtano i upisano u katastarske planove i zemljišne knjige.
Kupoprodajni ugovor je dokument kojim se dvije stranke potpisinice tog ugovora obvezuju na zaključenje pravnog posla kupoprodaje određene nekretnine.
Svaki kupoprodajni ugovor trebao bi imati sljedeće elemente:
- točan naziv prodavatelja, odnosno, kupca
- podatke o nekretnini
- cijenu nekretnine
- kaparu
- clausulu intabulandi (tabularnu izjavu)
Osim gore navedenih elemenata uputno je u kupoprodajni ugovor upisati
i neke druge bitne elemente koji su važni kod kupoprodaje nekretnine, a to su:
- dinamika isplate ugovorene cijene
- odredbe zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
- datum sklapanja ugovora
- ugovor obavezno potpisuju vlastoručno obje ugovorne strane ili njihovi punomoćnici
Napomena:
Nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora prodavatelj ili njegov punomoćnik ovjeravaju svoj potpis na ugovoru kod javnog bilježnika.
Predugovor o kupoprodaji nekretnina je dokument u kojem dvije stranke utvrđuju namjeru i izjavljuju da jamče jedna drugoj da će u određenom vremenu zaključiti Kupoprodajni ugovor i to pod uvjetima određenim i navedenim u Predugovoru.
Kapara je polog koji kupac nekretnine isplaćuje prodavatelju iskazujući namjeru kupovine predmetne nekretnine. Određuje se prema dogovoru, a najčešće iznosi 10% od ukupno ugovorene kupoprodajne cijene, sukladno zakonskom maksimumu. Kapara predstavlja znak ozbiljnosti poslovanja i stvarne namjere kupovine nekretnina. Kapara je u cijelosti regulirana Zakonom o obveznim odnosima.
Tabularna izjava je izjava kojom prodavatelj nekretnine izjavljuje da je od kupca primio cjelokupan iznos ugovorene kupoprodajne cijene, nakon čega istome dozvoljava zemljišno-knjižni prijenos prava vlasništva na nekretnini koja je predmet kupoprodajnog ugovora
Detaljni plan uređenja(DPU) je provedbeni plan koji detaljno razrađuje uvjete gradnje i uređenja
pojedinog zahvata u prostoru, a donosi se u skladu sa Prostornim planom grada/općine te Urbanističkim planom uređenja (UPU-om).
DPU određuje na kojem se području provodi pojedini zahvat, koja je njegova veličina i namjena.
Dokumenti prostornog uređenja određuju kako će se organizirati i koristiti prostor te koja će mu biti namjena. Donose se na državnoj, regionalnoj (županijskoj) i lokalnoj (općinskoj i gradskoj) razini.
Građevinska dozvola je dokument koji je, prema novom Zakonu, potreban za izgradnju velikih infrastrukturnih građevina. Njome se dokazuje da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i prostornim planovima. Građevinska dozvola ne smije biti u suprotnosti sa zakonima i propisima, a izdaje je nadležno ministarstvo.
Lokacijska dozvola je dokument koji je potreban za izgradnju građevina iznad 400 m² bruto građevinske površine, a u skladu je s Detaljnim planom uređenja. Izdaje ga nadležni državni ured na razini županije ili grada na zahtjev investitora. Izdana lokacijska dozvola vrijedi 2 godine od izdavanja.
Uporabna dozvola je dokument koji je potreban za uporabu građevine iznad 400 m². Za dobivanje dozvole potrebno je podnijeti zahtjev, a izdaje je nadležni državni ured na razini županije ili grada (isti ured koji je već izdao potvrdu glavnog projekta).
Etažiranje je postupak kojim se uspostavlja vlasništvo nad točno određenim, posebnim dijelom nekretnine - tzv. etažno vlasništvo, te je u tu svrhu potrebno izraditi Elaborat s planom posebnih dijelova objekta.
Etažnim elaboratom se dakle, registrira zatečeno stanje na terenu, ne ulazeći u problematiku eventualno postojećih odstupanja od građevne dozvole.
Elaborat iskolčenja je dokument kojim se pokazuje na koji je način iskolčena neizgrađena/izgrađena građevina na terenu. Izrađuju ga za to ovlaštene osobe – geodeti.
Generalni urbanistički plan(GUP) određuje površine na kojima je moguće graditi, što se na njima može graditi (namjena površina) te kolika je dopuštena veličina građevina.
GUP je plan koji se donosi samo za građevinsko područje grada, dok se cjelokupno administrativno područje grada određuje prostornim planom grada. Prema novom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji GUP više nije obavezan. Međutim GUP-ovi koji su stupili na snagu do donošenja novog Zakona ostaju na snazi dok se za područje tog grada ne donese novi prostorni plan.
Građevinska bruto dozvola(GBD) građevine je zbroj svih površina neke građevine koje se mjere u razini podova svih dijelova zgrade (podrum, suteren, prizemlje, kat, polukat) u koje su uključene i sve površine lođa, balkona i terasa. BGP se određuje prema vanjskim mjerama obodnih zidova.
Građevinsko područje je područje na kojemu je prostornim planovima predviđeno građenje. Građevinska područja dijele se na građevinska područja naselja (stambena namjena) i na građevinska područja izdvojenih namjena (npr. gospodarske namjene). Detaljnija namjena površina/prostora unutar granica građevinskih područja naselja definira se UPU-om i DPU- om (vidi gore)