Česta pitanja
ŠTO JE GRAĐEVNA DOZVOLA?
Građevna dozvola je dokument (upravni akt - rješenje) na temelju kojega se može započeti gradnja građevine. Njima se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju.
KOJI ZAKONI UREĐUJU POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVNE DOZVOLA?
Postupke izdavanja građevne dozvole uređuje Zakon o gradnji
("Narodne novine" br. 52/99, 75/99 i 117/01).
TKO IZDAJE GRAĐEVNU DOZVOLU?
Građevnu dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva na čijem području se građevina nalazi, ako Zakonom o gradnji ili posebnim zakonima nije drugačije određeno. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdaje građevne dozvole za slijedeće građevine: građevine prometa i veza, energetske građevine, vodne građevine, industrijske građevine, građevine za postupanje s otpadom i građevine za posebne namjene.
U KOJIM SLUČAJEVIMA MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA MOŽE PRENIJETI NADLEŽNOST ZA IZDAVANJE GRAĐEVNE DOZVOLE ŽUPANIJSKOM UREDU ODNOSNO UREDU GRADA ZAGREBA?
Ako se gradi ili rekonstruira pojedinačna građevina za koju je zaduženo izdavati građevne dozvole Ministarstvo, ono može prenijeti nadležnost izdavanja građevne dozvole županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, nadležnom za poslove graditeljstva.
TKO IZDAJE GRAĐEVNU DOZVOLU ZA GRAĐEVINE KOJE SE GRADE NA PODRUČJU DVIJU ILI VIŠE ŽUPANIJA?
Ako se građevina gradi na području dviju ili više županija, građevnu dozvolu izdaje županijski ured ili ured Grada Zagreba nadležan za poslove graditeljstva kojem je investitor podnio zahtjev za izdavanje građevne dozvole, a u suglasnosti sa županijskim uredima ostalih županija ili Gradom Zagrebom na području kojega se građevina gradi.
U KOJIM IZNIMNIM SLUČAJEVIMA SE MOŽE GRADITI BEZ GRAĐEVNE DOZVOLE I NA KOJE SE GRAĐEVINE TA ODREDBA ZAKONA ODNOSI?
I. U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tijekom tih događaja i neposredno nakon njihova prestanka bez građevne dozvole mogu se graditi one građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno uklanjanju štetnih posljedica.Građevina se mora ukloniti kad prestane potreba za njom. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno ishoditi građevna odnosno lokacijska dozvola.
II. U slučaju oštećenja građevine djelovanjem velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja , građevina se može, neovisno o stupnju oštećenja, vratiti u prvobitno stanje bez građevne dozvole, u skladu s građevnom dozvolom na temelju koje je izgrađena. T
ijelo graditeljstva dužno je u tu svrhu organizirati stručnu pomoć i nadzor nad radovima.
III: Bez građevne dozvole, ali uz prethodno ishođenje lokacijske dozvole, mogu se graditi sljedeće građevine:
- pomoćne građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 50 m2 i visine sljemena do 4 m, koje se grade na građevnoj čestici stambene zgrade ili obiteljske kuće za koju je izdana građevna dozvola,
- gospodarske građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 100 m2 , širine 6 m i visine vijenca do 4 m, namijenjene isključivo za poljoprivrednu djelatnost,
- građevine protugradne obrane,
- građevine za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije) i objekti koji služe opskrbi i održavanju objekata plovidbe (mol, pristanište, prilazni put, kućica za agregat, spremište za čamce i dr.),
- ceste koje služe za eksploataciju šume, naftonosnog polja i druge eksploatacije,
- potporni zid građevinske visine do 1,50 m,
- grobnice izvan groblja,
- kiosci i druge građevine gotove konstrukcije do 12 m2 građevinske (bruto) površine,
- vrtne sjenice do 12 m2 građevinske (bruto) površine,
- nadzemni mali i pokretni spremnici ukapljenoga naftnog plina kapaciteta do 5 m3,
- dječja igrališta,
- ograde visine od 1,80 m i više i ograde s ulične strane visine 1,00 m i više ako se njome ograđuje uglovna građevna čestica,
- nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu,
- reklamni panoi od 6 m2 i više,
- kabelski i zračni priključci na niskonaponsku i TK mrežu kao i vodovi kojima se postojeća građevina priključuje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizaciju, plinovod i parovod),
- privremene građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija,
- grobnice na groblju,
- reklamni panoi do 6 m2 i
- okućnice (uređenje).
TKO PODNOSI ZAHTJEVE ZA IZDAVANJE GRAĐEVNE DOZVOLE?
Zahtjev za izdavanje građevne dozvole podnosi investitor.
ŠTO JE POTREBNO ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA GRAĐEVNU DOZVOLU?
Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole investitor prilaže:
- dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini,
- glavni projekt u četiri primjerka, s potvrdom da je izrađen u skladu s posebnim uvjetima, odnosno s odredbama posebnog zakona i drugim propisima kada je to izričito propisano posebnim zakonom, osim kad se radi o postupku izdavanja lokacijske dozvole koje je odredilo tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja, sukladno dokumentu prostornog uređenja, usklađenost glavnog, odnosno idejnog projekta utvrđuje tijelo nadležno za izdavanje građevne dozvole. U tom slučaju potvrda propisana posebnim uvjetima nije potrebna.
- pisano izvješće o kontroli glavnog projekta,
- potvrdu o nostrifikaciji i
- popis stranaka.
ŠTO INVESTITOR MORA PRILOŽITI ZAHTJEVU ZA IZDAVANJE GRAĐEVNE DOZVOLE ZA OBITELJSKU KUĆU?
Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za obiteljsku kuću investitor prilaže:
- dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini,
- glavni projekt u četiri primjerka, s potvrdama kada je to određeno,
- potvrdu o nostrifikaciji i
- popis stranaka.
ŠTO SE SMATRA DOKAZOM INVESTITORA DA IMA PRAVO GRAĐENJA NA ODREĐENOJ NEKRETNINI?
Pravo građenja na određenoj nekretnini investitor dokazuje:
- izvatkom iz zemljišne knjige,
- ugovorom ili odlukom nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti,
- ugovorom o ortakluku sklopljenim s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajednička gradnja ili preuređenje građevine,
- ugovorom o koncesiji kojim se stječe pravo gradnje,
- pisanom suglasnosti vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i preuređenja (adaptacije) te građevine, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,
- pisanom suglasnosti fiducijarnog vlasnika izdanom dotadašnjem vlasniku nekretnine.
ŠTO SE SMATRA USKLAĐIVANJEM GLAVNOGA, ODNOSNO IDEJNOG PROJEKTA S POSEBNIM ZAKONIMA I PROPISIMA?
Glavni, odnosno idejni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevne, odnosno načelne dozvole, mora biti usklađen s odredbama posebnih zakona i drugih propisa, odnosno s posebnim uvjetima kada je to izričito propisano posebnim zakonom.
TKO I KADA PRIBAVLJA POTVRDU O USKLAĐENOSTI GLAVNOGA, ODNOSNO IDEJNOG PROJEKTA S POSEBNIM ZAKONIMA I PROPISIMA?
Tu potvrdu pribavlja investitor, odnosno projektant jedino kad je posebnim zakonom izričito propisana obveza davanja potvrde o usklađenosti glavnoga, odnosno idejnog projekta s posebnim uvjetima ili s odredbama posebnoga zakona.
KOJE POTVRDE NA GLAVNI PROJEKT PRIBAVLJA INVESTITOR, ODNOSNO PROJEKTANT ZA OBITELJSKU KUĆU?
Na glavni projekt za obiteljsku kuću investitor, odnosno projektant, ovisno o mjesnim prilikama, pribavlja potvrdu o:
- mogućnosti priključenja na niskonaponsku i TK mrežu,
- mogućnosti priključenja na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plinovod i parovod) i
- dozvolu nadležnog državnog tijela za zaštitu spomenika kulture ako se obiteljska kuća gradi u naselju ili u dijelu naselja koje je zaštićeni spomenik kulture kao zaštićena urbanistička cjelina.
KADA NIJE POTREBNA POTVRDA O MOGUĆNOSTI PRIKLJUČKA?
Ako se obiteljska kuća namjerava izgraditi na području za koje je na snazi detaljan plan uređenja, potvrda o mogućnosti priključenja nije potrebna.
TKO UPUĆUJE INVESTITORA ILI PROJEKTANTA KOJE POTVRDE USKLAĐENOSTI JE DUŽAN PRIBAVITI?
Tijelo graditeljstva dužno je na zahtjev investitora ili projektanta, prije podnošenja zahtjeva za građevnu dozvolu, obavijestiti od kojih tijela državne uprave i pravnih osoba je potrebno pribaviti posebne uvjete i potvrde.
U KOJIM SLUČAJEVIMA POTVRDA PROPISANA POSEBNIM ZAKONOM NIJE POTREBNA I TKO U TOM SLUČAJU UTVRĐUJE USKLAĐENOST GLAVNOGA, ODNOSNO IDEJNOG PROJEKTA?
Ako je elemente zahvata u prostoru koji proizlaze iz posebnih zakona i propisa u postupku izdavanja lokacijske dozvole odredilo tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja, sukladno dokumentu prostornog uređenja, usklađenost glavnoga, odnosno idejnog projekta s tim elementom utvrđuje tijelo nadležno za izdavanje građevne dozvole. U tom slučaju potvrda propisana posebnim zakonom nije potrebna.
TKO DAJE IZJAVU O USKLAĐENOSTI I ŠTO ONA MORA SADRŽAVATI?
Izjavu o usklađenosti glavnoga, odnosno idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa, odnosno posebnim uvjetima kada je to izričito propisano posebnim zakonom, u pisanom obliku daje projektant, odnosno glavni projektant.Izjava sadrži sljedeće:
- ime ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, odnosno tvrtke, i adresu projektanata, odnosno glavnog projektanta,
- oznaku rješenja o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu,
- oznaku projekta,
- riječi: “ovaj projekt je usklađen s…” te u nastavku tih riječi odredbe posebnih zakona i drugih propisa, odnosno posebne uvjete s kojima je projekt usklađen,
- datum izdavanja izjave, potpis i pečat ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera i ovlaštenika pravne osobe projektanta odnosno glavnog projektanta.
KOME INVESTITOR MOŽE POVJERITI KONTROLU GLAVNOGA PROJEKTA?
Kontrolu glavnoga projekta investitor može povjeriti samo revidentu, osobi koja je ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, koji se istakao u projektiranju složenijih građevina ili radova ili je na drugi način dao veći doprinos tehničkoj struci. Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je obavljena kontrola zadovoljava zahtjeve Zakona o gradnji.
ZA ŠTO SE OBAVLJA KONTROLA?
- mehaničku otpornost i stabilnosti,
- zaštitu od buke,
- uštedu energije i toplinsku zaštitu.
TKO DAJE OVLAŠTENJE ZA OBAVLJANJE KONTROLE PROJEKATA I NA KOJE VRIJEME?
Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekta daje ministar i ono vrijedi pet godina, a na zahtjev revidenta može se produžiti. Postupak za dobivanje ovlaštenja propisan je Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za davanje ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata - “Narodne novine” br. 2/00, 89/00.
KADA REVIDENT NE MOŽE OBAVITI KONTROLU PROJEKTA?
Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izradila pravna osoba u kojoj je zaposlen.
KOJA JE DUŽNOST REVIDENTA PO OBAVLJENOJ KONTROLI PROJEKTA?
Revident koji obavi kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta prema Pravilniku o kontroli projekata - "Narodne novine" br. 89/00.
ŠTO REVIDENT U IZVJEŠĆU MOŽE ZAHTIJEVATI?
U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da:
- prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove,
- obavi pregled izvedenih radova u određenoj fazi gradnje.
KADA ZAHTJEVU ZA IZDAVANJE GRAĐEVNE DOZVOLE NIJE POTREBNO PRILOŽITI PROJEKTE KOJIMA SE DAJE KONAČNO TEHNIČKO RJEŠENJE GRAĐEVINE ILI NJEZINA DIJELA?
Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za građevinu ili njezin dio kada se gradi do određenog stupnja dovršenosti nije potrebno priložiti projekte kojima se daje konačno tehničko rješenje građevine ili njezina dijela.
ŠTO JE POSEBNA GRAĐEVNA DOZVOLA I KADA JU JE POTREBNO ISHODITI?
Za privođenje konačnoj namjeni poslovnog prostora građevine ili njezina dijela, koja je prvotno izgrađena samo do određenog stupnja dovršenosti, potrebno je imati posebnu građevnu dozvolu. Ministarstvo izdaje građevnu dozvolu za ove građevine:
GRAĐEVINE PROMETA I VEZA -
- javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mrežom glavnih europskih cesta (državne ceste) s pripadajućim građevinama,
- željezničke pruge s pripadajućim građevinama, postrojenjima i uređajima, osim industrijskih kolosijeka,
- aerodrome za međunarodni i unutarnji promet, namijenjen za zrakoplove najveće dopuštene uzletne mase iznad 5,7 tona s pripadajućim građevinama (zgrade, kontrolni toranj, skladišta, hangari i sl.),
- građevine međumjesnih i međunarodnih telekomunikacijskih kapaciteta i objekte radija i televizije na državnoj razini,
- morske luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i morske luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku,
- luke na unutarnjem plovnom putu,
- međunarodne granične prijelaze.
- elektrane instalirane snage veće od 20 MW,
- dalekovode 110 kV i više s trafo-stanicama i rasklopnim postrojenjima na tom dalekovodu,
- međunarodne, magistralne i otpremne naftovode i plinovode s pripadajućim uređajima i postrojenjima,
- regulacijske i zaštitne vodne građevine na državnim i međudržavnim vodama,
- brane s akumulacijama ili retencijskim prostorima s pripadajućim građevinama koje zadovoljavaju kriterije velikih brana,
- vodne građevine za melioracijsku odvodnju površine veće od 2.000 ha, te vodne površine za uzgoj riba veće od 500 ha,
- vodne građevine za zaštitu voda kapaciteta većeg od 50.000 ekvivalentnih stanovnika,
- vodne građevine za vodoopskrbu kapaciteta zahvata većeg od 100 l/s, te za melioracijsko navodnjavanje, ribnjičarstvo i drugo zahvaćanje voda kapaciteta većeg od 500 l/s,
- vodne građevine za plovidbu (plovni putevi s pripadajućim objektima i vodne građevine riječnih luka), te za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije instalirane snage veće od 20 MW.
- građevine osnovne kemijske industrije, proizvodnju obojenih metala, nemetalnih mineralnih sirovina, crne metalurgije, koksa, cementa, stakla i celuloze, rafineriju nafte, brodogradilište za gradnju kovinskih brodova, građevinu u čijem se tehnološkom procesu pojavljuje opasni otpad i građevinu za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari mase više od 1.000 kg.
- građevine za obradu, skladištenje i odlaganje opasnog otpada.
- vojne građevine i građevine od posebnog značenja za obranu države, sukladno posebnim propisima.
Lokacijska dozvola je dokument (upravni akt - rješenje) koji se izdaje na temelju dokumenta prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, a određuje uvjete prema kojima će se provesti zahvat u prostoru – pod kojim se mora izraditi tehnička dokumentacija, odnosno prema kojoj će se graditi.Postupke izdavanja lokacijske dozvole uređuje Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02).
- Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku - NN br. 6/00)
- Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola - NN br. 98/99
- Pravilnik o prostornim standardima, urbanističko tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera - NN br. 47/82
- Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora NN 2br. 9/83, 36/85, 42/86
- Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova NN br. 101/98
- Pravilnik o sadržaju , mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova NN br. 106/98
- Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati županijski odnosno Gradski zavod za prostorno uređenje za obavljanje poslova izrade prostornih planova NN br. 104/98
- Pravilnik o izdavanju suglasnosti za upis u sudski registar pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja NN br. 127/99
Lokacijska dozvola sadrži
- oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru,
- namjena građevine,
- veličina i površina građevine,
- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru,
- oblikovanje građevine,
- uređenje građevne čestice,
- način i uvjete priključenja čestice, odnosno građevine na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,
- način sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i
- druge elemente važne za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima.
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se:
- izvadak iz katastarskog plana,
- opis i idejno rješenje namjeravana zahvata u prostoru.
- Ako je riječ o građevini za koju nije potrebno ishoditi građevnu dozvolu, zahtjevu se prilaže:
- idejni projekt u smislu posebnog propisa,
- dokaz o pravu vlasništva građevine ili ugovor, odnosno akt nadležnog tijela na temelju kojega je podnositelj zahvata stekao pravo izvođenja zahvata u prostoru.
propisuje sadržaj i način obavljanja kontrole projekta, način ovjere projekta, način naknade (pristojbe i troškovi) za obavljenu kontrolu, te popis vrsta građevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekata. Izvod iz dokumenata prostornog uređenje na temelju kojih se izdaje, a ovisno o vrsti zahvata u prostoru lokacijskom dozvolom se određuje:županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba, nadležan za poslove prostornog uređenja na čijem se području planira zahvat u prostoru, ako Zakonom o Prostornom uređenju ili posebnim zakonima nije drugačije određeno. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdaje lokacijske dozvole za građevine važne za Državu. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru koji obuhvaćaju područje dvije ili više županija. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi investitor.